Općinska organizacija SDA Zavidovići

LIČNA KARTA STRANKE


Stranka demokratske akcije je nastala u vremenu globalnog raspada socijalističkog sistema i dolazeće disolucije SFRJ. SDA je bila odgovor na 50-godišnje političko i kulturno potiskivanje jugoslovenskih muslimana i očiglednu ratnu prijetnju koja se nadvila nad Bosnom i Hercegovinom. Kao široki narodni pokret postala je nosilac procesa političke emancipacije bosanskih muslimana i ključni politički činilac u odbrani državno-pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine na kraju 20-tog stoljeća.

SDA je osnovana 26. maja 1990. godine na Osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu. Bila je to prva registrovana politička stranka nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Programskom deklaracijom SDA je sebe definisala kao „Politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ciljeve Stranke“. Istaknut je „poseban interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Muslimana, Srba i Hrvata. U ovom smislu, SDA će se energično oduprijeti pokušajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i slične pretenzije dolazile“. Incijativni odbor za osnivanje Stranke je činilo 40 odlučnih intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banja Luke.

Za prvog predsjednika SDA je izabran Alija Izetbegović. Izetbegović će na čelu Stranke ostati do oktobra 2001. godine, predvodeći Stranku i bošnjački narod u najdramatičnijem periodu bosanske istorije.

Na prvim višestranačkim izborima održanim 1990. godine SDA je od 240 mjesta u Skupštini SRBiH osvojila 86 mandata, a od 7 članova tadašnjeg Predsjedništva SRBiH 3 izabrana su bili kandidati SDA. SDA je pokušala da reformiše i sačuva Jugoslaviju, ali, nažalost, želja za hegemonijom sa Istoka i separatističke težnje koje je ova hegemonija izazvala na Zapadu, bile su nadmoćnije od glasa razuma SDA.

Stranka je svoje napore usmjerila očuvanju mira u BiH, odnosno očuvanju i odbrani Bosne i njenog naroda. Osnovana je Patriotska liga koja je zatim ubrzano radila na organizaciji odbrane BiH.

Na 1. Kongresu SDA održanom u novembru 1991. u Sarajevu predsjednik SDA je proročanski upozorio šta bi pokušaji dijeljenja Bosne značili za njene narode: «… neki novi kartografi, potpuno lišeni svijesti da sjede na buretu baruta, iscrtavaju neke nove karte i naveliko dijele Bosnu…..ako bure baruta eksplodira, nestaće sve u dimu i sramoti, i kartografi i generali, i sve stranke i sve vođe, svi zakoni i institucije, i najveći dio onoga što je na ovom prostoru godinama izgrađivano mukotrpnim radom desetina generacija. Pošto imaju nesreću da su neuništivi, ostaće samo tri iskrvavljena i poražena naroda, izbezumljena i srozana na granice barbarstva«. SDA je odgodila, ali nije uspjela da spriječi rat u Bosni i Hercegovini. Bure baruta je eksplodiralo. SDA je tokom agresije na BiH uspjela da okupi raznorodne političke stranke odane Bosni i time izbjegne zamku građanskog rata triju BH naroda.

Kadrovi SDA u državi i Armiji su organizovali do tada nenaoružan i neorganizovan narod i uspješno ga suprotstavili daleko nadmoćnijim armadama sa Istoka i Zapada. Desilo se «čudo bosanskog otpora«. Mimo vojne logike i racionalnih procjena potpuno opkoljena Armija BiH je jačala i nadjačala, vojno i moralno, agresorske vojske. Umjesto da Bosnu zauzmu za « petnaest dana», kako su u proljeće 1992. obećali, zločinačke jedinice Mladića i Karadžića su kraj rata dočekale u rasulu a pohod Armije BiH je zaustavljen ultimatumom međunarodne zajednice. U novembru 1995. postignut je Dejtonski mirovni sporazum za koji je Izetbegović izjavio: „Ovo možda nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jest, u svijetu kakav jest, bolji mir se nije mogao postići. Bog nam je svjedok da smo učinili sve stoje bilo u našoj moći da nepravda za naš narod i našu zemlju bude manja“.

Na prvim poslijeratnim izborima održanim 1996. godine SDA je osvojila najveći broj glasova. U Federaciji BiH Stranka je osvojila apsolutnu većinu, kandidat SDA je član Predsjedništva BiH, osvojena je većina u 6 od ukupno 10 kantona na području Federacije BiH. U Narodnoj Skupštini RS SDA je participirala sa 14 mandata od ukupno 83 mjesta. U septembru 1997. godine održan je 2. Kongres Stranke demokratske akcije na kom su delegati poziciju SDA redefinisali kao «politički savez građana koji prihvataju program i ciljeve Stranke«.

Osnovu programa i okvir djelovanja SDA čine:

• izvorna i neotuđiva ljudska prava i slobode;
• demokratske institucije vlasti zasnovane na višestranačkom političkom sistemu;
• vrijednosti civilnog društva; Ciljevi SDA su:
• suverena i cjelovita Bosna i Hercegovina kao demokratska država multietničkih regija, ravnopravnih naroda i građana;
• bogato i otvoreno bosanskohercegovačko društvo kao društvo odgovonrih, tolerantnih i solidarnih ljudi;
• Bosna i Hercegovina u evropskim i svjetskim političkim ekonomskim i kulturnim integracijama; • politička sloboda i civilizacijski napredak Bošnjaka u BiH i Evropi kao autohtonog evropskog naroda uz čuvanje i razvoj kulturno-historijskog nasljeđa i tradicije.

Stranka demokratske akcije je i u miru nastavila da okuplja stranke sličnih političkih vizija, te je na lokalne izbore održane 1997. godine izašla kao lider Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH. Koalicija je osvojila najveći broj glasova u 56 općina od ukupno 135 u kojima su izbori provedeni. SDA na općim izborima održanim godinu dana poslije, 1998. godine također nastupa sa koalicionim partnerima i osvaja 34,9% glasova. Kandidat Koalicije CD Alija Izetbegović je i ovaj put izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Od ukupno 42 mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Koalicija CD BiH je osvojila 17 mandata. Od ukupno 140 poslaničkih mjesta u Predstavničkom domu Federacije, Koalicija je osvojila 68 mandata, a u NS RS 15 od ukupno 83 poslanička mjesta. Na novembarskim izborima 2000-te godine SDA je nastupila samostalno. Promjena odnosa međunarodne zajednice prema Stranci, uticala je i na odlazak koalicionih parntera prema SDP-u, tako da je SDA po prvi put postala uglavnom opoziciona stranka. Međutim, bez obzira na pristrasnost međunarodne zajednice i medija, rezultati ovih izbora pokazali su daje SDA i dalje najjača politička stranka na nivou BiH, najjača politička stranka u Federaciji BiH, najjača nesrpska stranka u RS.

U oktobru 2001.godine u Sarajevu je održan 3. Kongres Stranke demokratske akcije. Kongres je pokazao da je SDA završila svoju historijsku ulogu kao pokret i da je prešla u fazu profiliranja iz pokreta u Stranku. Težište djelovanja SDA je od nacionalnog pomjereno ka općem, građanskom. SDA je sebe definisala kao «Narodnu stranku političkog centra, otvorenu za sve građane Bosne i Hercegovine«.

Osnovni ciljevi SDA su:

• snažno i građansko društvo u kojem je čovjek – pojedinac subjekt društvenih procesa;
• pravna država kao «pomoćna služba« u funkciji općeg dobra;
• zaštita tradicionalnih vrijednosti i porodice kao temelja zdravog društva;
• poštivanje različitih svjetonazora;
• zaštita nacionalnih interesa, vjerskih prava i sloboda. Kao bitne pravce i prioritete svog djelovanja SDA je istaknula:
• ustavnu integraciju BiH, koju vidimo kao decentraliziranu državu multietničkih regija i lokalne samouprave prema evropskim standardima,
• izmjene i dopune Dejtonskog mirovnog sporazuma koje će omogućiti da se BiH uspostavi kao funkcionalna i normalna država,
• afirmaciju bosanskog identiteta kao zajedničkog identiteta svih građana Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu etničku pripadnost,
• izgradnju povjerenja među narodima i građanima baziranu na objektivnom utvrđivanju istine u proteklom ratu, uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH te ubrzanje procesa privatizacije koju prati razumna i pravična socijalna politika,
• koaliranje sa strankama probosanske orijentacije u BiH i priključenje Asocijaciji narodnih stranaka Vijeća Evrope.

Na 3. Kongresu Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović se povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA te je proglašen doživotnim Počasnim predsjednikom. Za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić.

Uslovi opozicionog djelovanja nisu oslabili SDA, prečistili su je i ojačali. S druge strane, Alijansa za promjene, neprirodan konglomerat političkih stranaka predvođen SDP-om, u kratkom vremenu je uvjerio birače u svoju neefikasnost i otvorio prostor za povratak SDA. Izbori koji su uslijedili su to potvrdili. Na opštim izborima održanim u novembru 2002. godine SDA je dominantno pobijedila: Sulejman Tihić je izabran za člana Predsjedništva BiH, SDA je osvojila 10 mandata od ukupno 42 u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a 32 mandata od 98 u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Općinski izbori održani u jesen 2004. godine su dodatno učvrstili poziciju SDA koja je osvojila skoro duplo više glasova od stranaka na drugom i trećem mjestu. SDA je pobijedila u izborima za općinska vijeća u 47 općina, te u izboru za načelnika u 36 opština. Izvršen je snažan prodor u opštine RS – SDA je pobijedila u 4 opštine a u 2 postavila svog načelnika. Ostvareni su odlični rezultati u Mostaru i Sarajevu. U Sarajevu je SDA imenovala gradonačelnika.

Ciljevi koje je Stranka sebi postavila na 3. Kongresu se, unatoč očekivanim otporima, ubrzano ispunjavaju. Reforme koje vode jedinstvu zemlje a odvijaju se u sferi sigurnosti, odbrane, kontrole granica, jedinstvenog tržišta su u poodmakloj fazi. Odlučnost međunarodne zajednice da pomogne BiH kako bi postala normalna i funkcionalna država i kako bi se priključila Evropskoj Uniji i NATO savezu, nikad nije bila jasnija. Saradnja SDA i međunarodne zajednice je također najusklađenija u posljednjih 10 godina. SDA je primljena u decembru 2004. godine, u svojstvu posmatrača, u Asocijaciju Evropskih narodnih stranaka.

26. maja 2005. godine u Sarajevu, na 15. godišnjicu Stranke, održan je 4. Kongres SDA. Kongresu je prisustvovalo oko 1400 članova, od toga 593 delegata i više od 800 gostiju iz zemlje i inozemstva. Među brojnim uglednim gostima bio je i gosp. Wilfried Martens, predsjednik grupacije Evropskih narodnih stranaka, koji je pozdravio prisutne. Na Kongresu su usvojeni Programska deklaracija i Statut SDA.
Za predsjednika SDA ponovo je izabran Sulejman Tihić. Potvrđujući opredjeljenja i ciljeve definirane u Programskoj deklaraciji, SDA će u narednom periodu nastupati kao bosanska narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine koji prihvate njene programske ciljeve.
Stranka afirmiše evropske vrijednosti i standarde, te članstvo u evroatlanskim integracijama, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti bosanskog identiteta. SDA će nastaviti da se snažno zalaže za građansko društvo i vladavinu prava. Svjesna da klica fašizma i totalitarizma u Evropi, a naročito na Balkanu, nikad nije iskorijenjena, SDA sebe vidi u frontu antifašističkih snaga koji se suprotstavlja svim oblicima diskriminacije i totalitarizma. U vremenu koje dolazi, SDA zajedno sa ostalim patriotskim i demokratskim snagama u Bosni i Hercegovini ima šansu da dovrši procese koje su otpočeli prije 15 godina.

Reforme koje vode funkcionalnoj državi i jedinstvenom ekonomskom prostoru trebaju privući novi kapital u BiH i dati polet ekonomiji, obnovljena ekonomija treba relaksirati odnose među suprostavljenim snagama u Bosni i omogućiti stvaranje pozitivne klime za još brži ekonomski oporavak, što bi stvorilo spiralu pozitivnih procesa, suprotnu onoj koja je dovela do krize i ratova na početku 90-tih. Bosna i Hercegovina ponovo može postati primjer multietične zemlje u kojoj narodi žive u slozi, kao što su živjeli stoljećima.
U 21 stoljeću ovaj prirodni suživot će biti potpomognut državnom strukturom koja garantuje ravnopravnost, red i zakon, te prosperitetnu ekonomiju za sve BH građane.